Karantanci

Karantanci (lat. Quarantani, sloven. Karantanci), slavensko pleme koje je obitavalo u srednjem vijeku na području Istočnih Alpa, odnosno na teritoriju nekadašnje Kneževine Karantanije, kasnije poznate pod imenom Koruška, ali i na okolnim područjima.^[1] Smatraju se precima današnjih Slovenaca, a osobito Koruških Slovenaca, koji danas čine nacionalnu manjinu u Austriji.

U 9. stoljeću karantansko ime se proširilo na Donju Panoniju (Carantanorum regio), a potom na stanovnike proširenog područja Karantanskog Vojvodstva (862. - 900.) i stanovnike Koruškog Vojvodstva (976. - 1002./03.). Raspadom Velike Karantanije početkom 11. stoljeća nestaje političko-teritorijalne podloge za korištenje karantanskog imena za stanovnike.^[2]

Samostalnost su izgubili oko 745. godine kada su njihovi knezovi priznali bavarsku, a kasnije franačku vlast, ali su zadržali unutarnju samoupravu pod vlastitim vladarima. U to vrijeme su primili kršćanstvo sa Zapada, što je izazvalo pobunu protiv Franaka. Oko 820. godine Karantanci su izgubili samoupravu te im je zemlja podvrgnuta izravnoj franačkoj vlasti te pretvorena u franačku grofoviju na čelu s franačkim grofom.^[3]

1. ↑ Karantanci - Hrvatska enciklopedija
2. ↑ Karantanci - Hrvatska enciklopedija
3. ↑ Karantanija - Hrvatska enciklopedija